
Babin Zub je specifičan morfološki oblik gde je zapadna strana (Knjazevačka) karakteristična po vertikalnim odsecima stena, gde se jedan odstenjak izdvaja oblikom koji podseća na stari zub, po čemu je i dobio naziv. Njegova visina iznosi, oko 200m i pristupačna je samo alpinistima. Sa južne strane Babin Zub je blago trbušast i spušta se prema selima Topli Do i Zaskovci, na strani opštine Pirot.
Sam vrh – Babin Zub, kao i naš deo Stare Plnanine, pripada pojasu kontinentalne klime, gde su leta zarka, sušna i vrela, a zime su hladne sa jakim vetrovima i snegom, i slabo su izražena prelazna godišnja doba.
Zimski vetar je košava – krivac ili krivak, koji donosi sneg, a dominantan vetar u većem delu godine je severo–zapad, za Knjazevac poznat kao “Banjac”, a jug i jugo-istok su vetrovi razvigorci. Sneg traje od oktobra do apraila – maja, a na južnoj strani od novembra – decembra do marta meseca.
Celo područje je bogato izvorima i ima puno vode. Pored planinarskog doma nalazi se izvor iz koga nastaje Trgoviški Timok, a planinari su odavnina korisili tu vodu za piće. Sada je ta voda kaptirana i iz te kaptaže se Planinarski Dom i hotel EPS Tursa snabdevaju vodom. To je i najhladnija voda u bivšoj SFR Jugslaviji, po Jovanu Cvijiću, sa 4 C. Pored ovog šumskog izvora na Midžoru postoje još Kaludjerske vode (1780m) i Tri Kladenca ( preko 1800m) koji su bogati vodom u toku cele godine. Na Jabučkom Ravništu izvori su Dojkino Vrelo, Zaskovački kamen, Vir i Tresetište. Treset je nastao dugogodišnjim slaganjem materijala od lišća i grana koje je taložio ovaj potočić. Treset se još uvek ne iskopava i čuva se, da se ne bi narušila prirodna celina ove visoravni.
Celo podrucje, osim stočarskih, nije dirnuto i predstavlja nenarušenu prirodnu celinu. Bogatstvo Babinog Zuba i Stare Planine je i u njenom podzemnom delu, jer su potoci zlatonosni, ima granita, uljnih škriljaca, urana i drugih rudnih bgatstava.
Sela koja okruzuju Babin Zub su: Ravno Bučije, Aldina Reka, Janja, Mezdreja, Crni Vrh, Ćuštica, Stanjinac, Šugrin, Mirkovci, Zaskovci, Topli Do.
Omiljeno jelo ovog kraja je belmuž i jagnjeće pečenje.